Bruto plaća, neto plaća i trošak poslodavca

Bruto plaća, neto plaća i trošak poslodavca

Plaća zaposlenika sastoji se od nekoliko međusobno povezanih elemenata, zbog čega se često postavlja pitanje koja je razlika između bruto plaće, neto plaće i ukupnog troška poslodavca. Iako se ovi pojmovi svakodnevno koriste, oni ne predstavljaju isti iznos.

Bruto plaća

Bruto plaća predstavlja ugovoreni iznos plaće prije obračuna zakonskih davanja. Iz tog iznosa obračunavaju se doprinosi za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak te ostale obveze propisane poreznim i radnim zakonodavstvom.

Bruto plaća ujedno predstavlja osnovicu na temelju koje se izračunava većina davanja vezanih uz radni odnos te je najčešće iznos naveden u ugovoru o radu.

Neto plaća

Neto plaća je iznos koji zaposlenik prima na svoj račun nakon što se od bruto plaće obračunaju doprinosi, porez na dohodak i eventualne druge zakonske obustave.

Visina neto plaće ne ovisi isključivo o bruto iznosu. Na konačni izračun mogu utjecati osobni odbitak, broj uzdržavanih članova obitelji, invaliditet, porezne olakšice te druge okolnosti koje utječu na oporezivanje dohotka. Zbog toga dvije osobe s istom bruto plaćom ne moraju ostvariti isti neto iznos.

Trošak poslodavca

Trošak poslodavca predstavlja ukupan iznos koji poslodavac izdvaja za zaposlenika. Osim ugovorene bruto plaće, ukupni trošak rada može uključivati i druga zakonska davanja te troškove koji proizlaze iz radnog odnosa, ovisno o važećim propisima.

Važno je razlikovati bruto plaću od ukupnog troška poslodavca jer to nisu isti pojmovi. Prilikom planiranja zapošljavanja ili procjene troškova poslovanja upravo je ukupni trošak rada jedan od najvažnijih pokazatelja.

Kako se obračunava plaća?

Obračun plaće temelji se na ugovorenoj bruto plaći, nakon čega se obračunavaju doprinosi za mirovinsko osiguranje, primjenjuju porezne olakšice i izračunava porez na dohodak. Nakon svih zakonskih obračuna dobiva se neto plaća, odnosno iznos koji zaposlenik prima na svoj račun.

Na konačni izračun mogu utjecati i drugi elementi poput broja odrađenih sati, prekovremenog rada, rada noću, rada nedjeljom ili blagdanom, neoporezivih primitaka, obustava, ovrha i drugih prava ili obveza zaposlenika.

Napomena

Sadržaj ovog članka izrađen je na temelju važećih propisa Republike Hrvatske koji su bili na snazi u trenutku njegove izrade. Iako e-Ured redovito ažurira sadržaj baze znanja, zakonski propisi, službena tumačenja i sudska praksa mogu se mijenjati.

Ovaj članak ima informativnu svrhu i ne predstavlja pravni, porezni niti računovodstveni savjet. Prije donošenja poslovnih odluka korisnik je dužan provjeriti primjenu važećih propisa te, prema potrebi, zatražiti mišljenje ovlaštene stručne osobe (računovođe, poreznog savjetnika ili pravnog stručnjaka).

Autor i izdavač ne odgovaraju za eventualnu štetu nastalu primjenom informacija iz ovog članka bez prethodne provjere njihove primjenjivosti na konkretan slučaj.