Plaća — obračun, vrste, dodaci i primici

Što ćete saznati u ovom članku?

• što je plaća i od čega se sastoji
• radno vrijeme i prekovremeni rad
• vrste plaće: osnovna, bruto i neto
• minimalna plaća i minimalna satnica
• dodaci na plaću
• oporezivi i neoporezivi primici
• porezna kartica i osobni odbici
• obustave na plaći
• bolovanje i obračun bolovanja
• najčešće vrste odsutnosti
• isplata plaće i obveze poslodavca

Što je plaća?

Plaća je novčani primitak koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad tijekom određenog obračunskog razdoblja. Plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu te se obračunava u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

Plaća se sastoji od:

• osnovne plaće
• dodataka na plaću
• ostalih oporezivih primitaka koji čine plaću.

Plaća se razlikuje od ostalih primitaka iz radnog odnosa, poput neoporezivih naknada, dnevnica ili naknade troškova prijevoza.

Radno vrijeme

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Radnik može raditi:

• puno radno vrijeme
• nepuno radno vrijeme
• skraćeno radno vrijeme
• preraspodijeljeno radno vrijeme.

Poslodavac je obvezan voditi evidenciju radnog vremena za svakog radnika.

Prekovremeni rad

Prekovremeni rad dopušten je samo u slučajevima kada postoji potreba za povećanim opsegom posla ili drugim opravdanim razlozima.

Vrste plaće

Osnovna plaća

Osnovna plaća predstavlja ugovoreni bruto iznos za redovan rad.

Bruto plaća

Bruto plaća predstavlja ukupan iznos prije obračuna doprinosa, poreza i ostalih davanja.

Neto plaća

Neto plaća predstavlja iznos koji radnik prima na svoj transakcijski račun nakon svih obračuna.

Minimalna plaća

Minimalna plaća predstavlja najniži bruto iznos koji poslodavac smije isplatiti radniku zaposlenom u punom radnom vremenu.

U minimalnu plaću ne uračunavaju se:

• prekovremeni rad
• noćni rad
• rad nedjeljom
• rad blagdanom
• rad u otežanim uvjetima rada.

Minimalna satnica

Minimalna satnica izračunava se prema formuli:

Minimalna bruto plaća ÷ fond sati mjeseca

Budući da svaki mjesec ima različit broj radnih sati, minimalna satnica nije jednaka tijekom cijele godine.

Dodaci na plaću

Dodaci predstavljaju povećanje osnovne plaće zbog posebnih uvjeta rada.

Najčešći dodaci su:

• prekovremeni rad
• noćni rad
• rad nedjeljom
• rad blagdanom
• rad u smjenama
• rad u otežanim uvjetima rada
• dodatak za radni staž
• stimulacija
• bonus
• nagrada za radne rezultate
• ostali dodaci određeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Visina pojedinih dodataka određuje se zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Oporezivi primici

Oporezivi primici ulaze u osnovicu za obračun doprinosa i poreza.

Najčešći oporezivi primici su:

• redovna plaća
• dodaci na plaću
• stimulacije
• bonusi
• primitci u naravi
• razlika neoporezivih primitaka iznad dopuštenog limita
• ostali oporezivi primici.

Neoporezivi primici

Određene primitke poslodavac može isplatiti bez obračuna poreza i doprinosa ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti.

Najčešći neoporezivi primici i maksimalni iznosi

Ako se radniku isplati iznos veći od propisanog neoporezivog limita, razlika iznad dopuštenog iznosa smatra se oporezivim primitkom te podliježe obračunu poreza i doprinosa.

Porezna kartica (PK)

Porezna kartica sadrži podatke koji utječu na obračun poreza na dohodak.

Na temelju porezne kartice mogu se ostvariti:

• osnovni osobni odbitak
• uzdržavani bračni drug
• uzdržavana djeca
• ostali uzdržavani članovi
• invaliditet
• povećani osobni odbici
• ostale porezne olakšice propisane zakonom.

Obustave na plaći

Obustave predstavljaju iznose koji se odbijaju od neto plaće prije isplate.

Zakonske obustave

• ovrhe
• alimentacije
• sudske zabrane
• porezna dugovanja
• druga izvršenja propisana zakonom.

Dobrovoljne obustave

• krediti
• police osiguranja
• članarine
• dobrovoljna mirovinska štednja
• ostale obustave uz pisanu suglasnost radnika.

Kod provedbe ovrha poslodavac mora poštovati odredbe Ovršnog zakona, uključujući primanja izuzeta od ovrhe te pravila o isplati na zaštićeni račun.

Bolovanje

Bolovanje predstavlja privremenu nesposobnost radnika za rad.

Najčešće vrste bolovanja su:

• bolest
• ozljeda izvan rada
• ozljeda na radu
• profesionalna bolest
• komplikacije u trudnoći
• njega člana obitelji.

Kako se obračunava bolovanje?

Način obračuna ovisi o:

• vrsti bolovanja
• trajanju bolovanja
• prosjeku prethodno isplaćenih plaća
• tome snosi li trošak poslodavac ili Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)
• zakonski propisanim maksimalnim osnovicama naknade.

Kod bolovanja razlikuju se:

• bolovanje na teret poslodavca
• bolovanje na teret HZZO-a.

Najčešće vrste odsutnosti

Prilikom obračuna plaće mogu se evidentirati:

• redovan rad
• godišnji odmor
• plaćeni dopust
• neplaćeni dopust
• bolovanje
• rodiljni dopust
• roditeljski dopust
• očinski dopust
• posvojiteljski dopust
• blagdan
• službeni put
• edukacija
• rad od kuće
• pripravnost
• privremeni prekid rada.

Svaka vrsta odsutnosti ima poseban način obračuna te različit utjecaj na plaću, doprinose i porez.

Isplata plaće

Plaća se isplaćuje na transakcijski račun radnika u rokovima propisanim Zakonom o radu, ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Poslodavac je obvezan:

• izraditi obračun plaće
• dostaviti radniku obračun plaće
• obračunati i uplatiti doprinose i porez
• podnijeti JOPPD obrazac
• čuvati dokumentaciju u zakonom propisanom roku.

Napomena

Sadržaj ovog članka izrađen je na temelju važećih propisa Republike Hrvatske koji su bili na snazi u trenutku njegove izrade. Iako e-Ured redovito ažurira sadržaj baze znanja, zakonski propisi, službena tumačenja i sudska praksa mogu se mijenjati.

Ovaj članak ima informativnu svrhu i ne predstavlja pravni, porezni niti računovodstveni savjet. Prije donošenja poslovnih odluka korisnik je dužan provjeriti primjenu važećih propisa te, prema potrebi, zatražiti mišljenje ovlaštene stručne osobe (računovođe, poreznog savjetnika ili pravnog stručnjaka).

Autor i izdavač ne odgovaraju za eventualnu štetu nastalu primjenom informacija iz ovog članka bez prethodne provjere njihove primjenjivosti na konkretan slučaj.