Prag za ulazak u sustav PDV-a

Prag za ulazak u sustav PDV-a

Porez na dodanu vrijednost (PDV) jedan je od temeljnih poreznih oblika u Republici Hrvatskoj. Poduzetnici koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a posluju kao mali porezni obveznici, što znači da na svojim računima ne iskazuju PDV niti, u pravilu, imaju pravo na odbitak pretporeza.

Obveza ulaska u sustav PDV-a nastaje kada poduzetnik prijeđe zakonom propisani prag vrijednosti isporuka ili kada se dobrovoljno odluči za ulazak u sustav.

Prag za 2026. godinu

U 2026. godini prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a iznosi 60.000,00 €.

Prag se promatra na razini jedne kalendarske godine, a odnosi se na ukupnu vrijednost isporuka bez PDV-a koje se prema Zakonu o PDV-u uračunavaju u izračun praga.

Važno je naglasiti da se ne promatra svaki primitak ili svaka uplata, već isključivo isporuke koje zakon propisuje kao relevantne za utvrđivanje statusa obveznika PDV-a.

Što se uračunava u prag?

U prag za ulazak u sustav PDV-a uračunava se vrijednost isporuka koje proizlaze iz redovnog obavljanja registrirane gospodarske djelatnosti.

To obuhvaća, između ostalog:

• oporezive isporuke dobara,
• oporezive isporuke usluga,
• isporuke koje su oslobođene PDV-a, ali daju pravo na odbitak pretporeza,
• određene druge isporuke koje se prema Zakonu o PDV-u uključuju u vrijednost isporuka.

Kod većine obrtnika i poduzetnika to znači da se u prag uračunavaju svi prihodi ostvareni prodajom robe ili pružanjem usluga koje predstavljaju njihovu redovnu djelatnost.

Što se ne uračunava u prag?

Zakonom o PDV-u propisano je da se u vrijednost isporuka ne uključuje prodaja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine koja je služila za obavljanje djelatnosti.

To znači da se u pravilu ne uračunava prodaja:

• poslovnog automobila,
• kombija,
• strojeva,
• računala,
• uredske opreme,
• poslovnog namještaja,
• druge dugotrajne materijalne imovine,
• dugotrajne nematerijalne imovine, poput licenci ili prava, ako su bila evidentirana kao dugotrajna imovina.

Razlog tome je što prodaja dugotrajne imovine ne predstavlja redovno obavljanje gospodarske djelatnosti, već raspolaganje poslovnom imovinom.

Međutim, ako je prodaja određene vrste imovine predmet registrirane djelatnosti poduzetnika (primjerice trgovina vozilima ili računalnom opremom), tada se takve isporuke smatraju redovnim prometom i uračunavaju se u prag.

Dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a

Poduzetnik može ući u sustav PDV-a i prije nego što dosegne propisani prag.

Dobrovoljni ulazak često je koristan poduzetnicima koji:

• posluju pretežito s drugim obveznicima PDV-a,
• imaju velika početna ulaganja,
• ostvaruju značajne troškove s obračunatim PDV-om,
• žele ostvariti pravo na odbitak pretporeza.

Dobrovoljnim ulaskom poduzetnik preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz sustava PDV-a.

Obveze nakon ulaska u sustav PDV-a

Ulaskom u sustav PDV-a nastaju dodatne porezne obveze, među kojima su:

• obračunavanje PDV-a na oporezive isporuke,
• izdavanje računa u skladu s propisima o PDV-u,
• vođenje propisanih PDV evidencija,
• podnošenje PDV prijava,
• plaćanje obračunanog PDV-a u propisanim rokovima.

Istodobno, poduzetnik ostvaruje pravo na odbitak pretporeza za nabave koje služe obavljanju oporezive djelatnosti, pod uvjetima propisanim Zakonom o PDV-u.

Važno

Prag od 60.000,00 € ne predstavlja ograničenje poslovanja, već granicu nakon koje se mijenja način oporezivanja. Prelaskom praga poduzetnik ne prestaje obavljati djelatnost, već postaje obveznik PDV-a i od tog trenutka posluje prema pravilima sustava poreza na dodanu vrijednost.

Zbog toga je preporučljivo tijekom godine redovito pratiti vrijednost isporuka koje ulaze u izračun praga kako bi se obveza ulaska u sustav PDV-a mogla pravodobno ispuniti i izbjegle moguće porezne nepravilnosti.

Napomena

Sadržaj ovog članka izrađen je na temelju važećih propisa Republike Hrvatske koji su bili na snazi u trenutku njegove izrade. Iako e-Ured redovito ažurira sadržaj baze znanja, zakonski propisi, službena tumačenja i sudska praksa mogu se mijenjati.

Ovaj članak ima informativnu svrhu i ne predstavlja pravni, porezni niti računovodstveni savjet. Prije donošenja poslovnih odluka korisnik je dužan provjeriti primjenu važećih propisa te, prema potrebi, zatražiti mišljenje ovlaštene stručne osobe (računovođe, poreznog savjetnika ili pravnog stručnjaka).

Autor i izdavač ne odgovaraju za eventualnu štetu nastalu primjenom informacija iz ovog članka bez prethodne provjere njihove primjenjivosti na konkretan slučaj.